EPK Europska prijestolnica kulture

EPK

Europska prijestolnica kulture

Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj su ciljevi:

čuvati i promicati raznolikost kultura u Europi
istaknuti osobine koje su im zajedničke
povećati osjećaj građana da pripadaju zajedničkom kulturnom prostoru
poticati doprinos kulture dugoročnom razvoju gradova

Ideju o uspostavi projekta i naslova „Europska prijestolnica kulture“, koja je postala jedna od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi, pokrenula je Melina Mercouri, prva grčka ministrica kulture, uvjerivši tadašnje članove Europskog parlamenta u društveni značaj umjetnosti i kulture. Atena je s izuzetnim uspjehom postala prva Europska prijestolnica kulture 1985. godine.

Od 2011. godine titula se dodjeljuje svake godine po jednome gradu u dvije države članice EU pa će tako 2020. godine naslov „Europske prijestolnice kulture“ uz jedan hrvatski grad ponijeti i jedan grad iz Irske.

karta

UČINCI

Gradovi koji su do sada nosili naslov „Europske prijestolnice kulture“ istaknuli su sljedeće učinke:

  1. projekt EPK djelovao je kao katalizator za postupne promjene u gradu;
  2. zabilježeno je veće samopoštovanje građana i ponos svojim gradom;
  3. povećano je sudjelovanje u kulturnim ponudama grada, osobito publike koja redovito ne prisustvuje i ne sudjeluje u kulturnim događanjima;
  4. razvila se nova kulturna ponuda u gradu, nove vještine, kao i nove mogućnosti za umjetnike i kulturne ustanove;
  5. zabilježena je jasnija međunarodna prepoznatljivost i profiliranost grada što za posljedicu ima veći turistički priljev i ugled.

Na temelju preporuke Izbornog povjerenstva, Hrvatska imenuje jedan grad nositeljem naslova „Europske prijestolnice kulture“ za 2020. godinu te izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i Odbor regija najkasnije tri godine prije godine u kojoj grad nosi naslov. Istovremeno s preporukom grada za naslov, povjerenstvo također daje preporuku ovlaštenom službeniku za ovjeravanje Komisije da tom gradu dodijeli nagradu Melina Mercouri. Nakon što je gradu službeno dodijeljen naslov, ovlašteni službenik Komisije prema toj preporuci može gradu dodijeliti nagradu Melina Mercouri u iznosu do € 1.500.000.

Vijeće se sastoji od ukupno dvanaest članova, od kojih samo dva bira zemlja kandidat, odnosno Ministarstvo kulture, čiji izbor mora potvrditi Europska komisija, dok preostalih deset stručnjaka i kulturnih menadžera biraju tijela Europske unije: Europski parlament, Vijeće, Komisija i Odbor regija. Izborno povjerenstvo je nezavisno tijelo.

Konačna odluka i imenovanje hrvatskog grada „Europske prijestolnice kulture“ očekuje se početkom 2016. godine.

Grad koji ponese naslov „Europske prijestolnice kulture“, tijekom cijele te godine, ali i u razdoblju prije i nakon godine naslova, pokreće i održava niz različitih kulturnih manifestacija i umjetničkih priredbi. Uz kulturni program, fokus projekta Europske prijestolnice kulture jest na transformaciji gradova, traženju novih perspetkiva razvoja i rješavanju postojećih problema (npr. socijalna isključenost pojedinih skupina i slično). Studije pokazuju da je projekt „Europske prijestolnice kulture“ izuzetna prilika za urbanu obnovu, povećanje međunarodnog profila grada, kao i poboljšanje imidža grada u očima njegovih stanovnika, povećanje vitalnosti kulturnog života grada i turističkih rezultata, te otvaranja perspektive razvoja koji se temelji na kulturi, kreativnosti i razvoju kreativnih industrija.

Kulturni i umjetnički sadržaj kandidature mora uključivati jasnu i koherentnu umjetničku viziju jednogodišnjeg kulturnog programa; uključenost lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u koncepciju i provedbu kulturnog programa, raspon, raznovrsnost i umjetničku kvalitetu kulturnog programa; sposobnost kombiniranja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izražajima.

 

Projekt mora imati i jaku europsku dimenziju – promociju kulturne raznolikosti, europske povijesti, tradicije, baštine i integracije; europsku suradnju i međunarodna partnerstva kao i strategiju kako privući široku europsku publiku. Pojedini gradovi bavili su se specifičnim pitanjima kao što je među-religijski dijalog, socijalna isključenost, migracije i integracija migranata i sl.

This is a unique website which will require a more modern browser to work!

Please upgrade today!