kultura u EU

kultura u EU

Ivona Vlašić, Horizonti, serija fotografija
Art radionica Lazareti 2013.
fotografija

‘Fotografije tako otvaraju pitanje što se događa kada
zakoračimo u prostor koji poznajemo, ali je drugačiji,
pomaknut, obrnut, slično onome kako prostore
doživljavamo u snovima? Potom, što se događa kada
izjednačimo vremenske kategorije ‘prije’ i ‘poslije’
i stvorimo jedan hibridni ‘sadašnji’ trenutak? Je li
melankolično-nostalgični naboj fotografija vapaj za
nekim boljim vremenima, sjećanje na mediteranski joie
de vivre koji gotovo da više i ne poznajemo u gužvama
od kruzera i istodobnom odumiranju gradskog života?’
(Rozana Vojvoda 2013.)

kratka povijest

U ranim fazama razvoja Europske unije kultura i kulturna politika nisu bile područja od posebno interesa iako je od samih početaka i osnivanja Europskih zajednica naglašavano kako se ne radi samo o gospodarskom nego i o političkom, ali i kulturnom projektu. Prva desetljeća europskog integriranja u odnosu na kulturnu politiku bila su obilježena inzistiranjem na principu supsidijarnosti. Načelo supsidijarnosti podrazumijeva da Europska unija može poduzimati akcije u područjima koja nisu u njezinoj ekskluzivnoj nadležnosti samo onda i u tolikoj mjeri u kojoj predložene akcije države članice ne mogu postići na odgovarajući način pa bi ih Unija bolje izvršila.

U sedamdesetim i osamdesetim godinama, donošene su prve rezolucije i preporuke vezano uz područje kulture, Europski parlament je objavio prve izvještaje, a pojedina pitanja iz nadležnosti nacionalnih kulturnih politika preispitivana su od strane Europske komisije i Europskoga suda.

1992. godine prvi put je u Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) uvršten članak 128. (kasnije je postao članak 151.)  koji se odnosi na kulturi i audiovizualni sektor.

Razdoblje nakon 1993. obilježila je sve veća aktivnost Europske unije na području kulture. Tijekom 1996. i 1997. pokrenuti su programi namijenjeni financiranju kulture Kaléidoscope, Ariane, Raphaël i Media II .  Od 2000. godine financiranju kulture u Europskoj uniji namijenjena su u prvome redu dva okvirna programa: Program Kultura 2000 (od 2007. godine naziva se Kultura) koji je nastao spajanjem programa Kaléidoscope, Ariane i Raphaël) te program MEDIA Plus (od 2007. godine naziva se MEDIA). Od 2014. godine pokrenut je program Kreativna Europa koji je naslijedio i objedinio programe Kultura, MEDIA i MEDIA Mundus.

Do sada najveći korak u uspostavi koordinacije na području kulturnih politika učinjen je 2007. godine usvajanjem Europske Agende o kulturi u globaliziranome svijetu u kojoj je uvedena otvorena metode koordinacije u području kulture i kulturnih politika.

Ciljevi Agende formulirani su oko triju ključnih tema:

•    kulturna raznolikost i interkulturni dijalog;
•    kultura kao katalizator kreativnosti u kontekstu Lisabonske strategije postizanja rasta i zapošljavanja;
•    kultura kao ključni element u međunarodnim odnosima.

aktivnosti i projekti europske unije

Osnovne informacije o aktivnostima Europske Unije u području kulture mogu se pronaći na web stranicama Europske komisije.

Opća uprava za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zadužena je za provođenje politike u području kulture što uključuje kulturu u užem smislu, potporu audiovizualnom sektoru  i potporu kulturnim i kreativnim industrijama.

Važnu ulogu u formuliranju prioriteta Europske unije u području kulture i kulturnih politika ima i Europski parlament kroz Odbor za kulturu i obrazovanje.

This is a unique website which will require a more modern browser to work!

Please upgrade today!